Pirovac je udaljen 25 km od Šibenika, 50 km od Zadra, te 80 km od Splita. Sa svim gradovima povezan je autocestom, te je lako otići na izlete i razgledati kulturne i povijesne znamenitosti. U okolici Pirovca, najviše 90 minuta vožnje brodom ili automobilom nalaze se četiri nacionalna parka: Kornati, Krka, Paklenica i Plitvice.
Kornati
U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu posebna skupina otoka nazvana Kornati.
Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom.
Danas NP “Kornati” zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s priblizno 238 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka cini tek manje od 1/4 ukupne povrsine, dok je sve ostalo morski ekosustav.
Krka
Nacionalni park Krka proglašen je 1985. god. i sedmi je nacionalni park u Hrvatskoj.
Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Namjena mu je prije svega znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a zbog posjetitelja postoje i turističke djelatnosti.
Nacionalni park Krka smješten je na području Šibensko-kninske županije i obuhvaća površinu od 109 km2 najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole.
Nacionalnim parkom proglašen je 1985. god. i sedmi je u Hrvatskoj, dok su pojedini dijelovi rijeke Krke zaštićeni od 1948. godine.
S potopljenim dijelom ušća Krka je duga oko 72,5 km i po dužini je 22. rijeka u Hrvatskoj. Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina. Sa sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 m, Krka je prirodni i krški fenomen. Sedreni slapovi rijeke Krke temeljni su fenomen ove rijeke.
Paklenica
Nacionalni park Paklenica prostire se na primorskoj padini južnog Velebita, neposredno iznad naselja Marasovići, do zone najviših planinskih vrhova (Vaganski vrh, Babin vrh, Sveto brdo) – između 15°23′ i 15°35′ istočne geografske dužine te između 44°18′ i 44°25′ sjeverne geografske širine.
Obuhvaća područje bujičnih tokova Velike i Male Paklenice, odnosno njihove prepoznatljive kanjone okomito urezane u južne padine Velebita, te širi okolni prostor. Na relativno malom području susreće se iznimno bogatstvo geomorfoloških pojava i oblika, raznolik biljni i životinjski svijet, atraktivni krajolici i netaknuta priroda.
Plitvice
Moguće aktivnosti u parku: pješačenje, planinarenje, vožnja električnim brodom i vlakom, fotografiranje, vožnja biciklom, skijanje, veslanje.
Najistaknutiji i najposjećeniji među osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj – Plitvička jezera, je jedina prirodna, u društvu kulturnih vrijednosti, u Hrvatskoj uvrštena u Popis svjetske baštine (UNESCO) i to još 1979. godine, među prvima u svijetu.
Prema IUCN-u, koji definira osam kategorija zaštite prirodnih područja, Plitvička jezera pripadaju drugoj kategoriji – nacionalni park, koja označava zaštićeno područje pod upravom, poglavito radi zaštite ekosustava i rekreacije.
Prve kartografske zapise Plitvičkih jezera nalazimo još na crtežima iz 17.stoljeća, a tekstualno se spominju u zapisima iz druge polovice 18.stoljeća. Naziv Plitvice u literaturu prvi puta je unesen daleke 1777. godine.
Već devedesetih godina 19. stoljeća javljaju se prve organizirane inicijative za proglašenje Plitvičkih jezera zaštićenim područjem.
Tridesetih godina 20. stoljeća akademik Ivo Pevalek prvi put znanstveno je obrazložio razloge za zaštitu Plitvičkih jezera. Proučavajući rast mahovina i algi zaključio je da je postanak i rast sedre, koja sudjeluje u izgradnji geomorfoloških oblika Plitvičkih jezera, najvažniji i najosjetljiviji biogeni proces koji je “suština Plitvičkih jezera”. Ove znanstvene spoznaje i nastojanja akademika Ive Paveleka dovela su i do povijesnog datuma 8.travnja 1949. kada su Plitvička jezera proglašena prvim hrvatskim nacionalnim parkom.
Još i prije, a posebno nakon dobivanja službenog statusa zaštite, ovo je područje bilo predmetom mnogih znanstvenih i stručnih istraživanja. Tako je skupljeno mnogo spoznaja o prirodnim vrijednostima Nacionalnog parka Plitvička jezera, koje nisu “samo” sedrotvorni slapovi i svjetski poznatih šesnaest kaskadnih jezera. Ovom prilikom upoznajemo čitatelja sa bogatstvom geomorfoloških oblika, staništa šuma i travnjaka, flore i faune, te kulturne baštine i konačno turističke ponude najvećeg i najstarijeg hrvatskog nacionalnog Parka.